Home Blog

Velika podrška Denisu Bećireviću u Donjem i Gornjem Vakufu

“Naša država i njeni ljudi nemaju vremena za dalje bavljenje nazadnim politikama podjela. Trebaju nam napredne politike i projekti zapošljavanja koji će zaustaviti egzodus mladih. Razvojem ekonomije jedino dugoročno štitimo našu djecu, a ne vjerom u samoproglašene zaštitnike naroda koji ne nude nikakvu ekonomsku viziju i koncept razvoja naše domovine“, rekao je Denis Bećirović, kandidat za člana Predsjedništva BiH.

 

Govornici su bili jedinstveni u pozivu građanima da glasaju za liste SDP-a BiH na kojim se nalaze najkvalitetniji kadrovi koji će u djelo provesti SDP-ov program, Plan 10, te za Denisa Bećirovića kao najdosljednijeg i najsposobnijeg kandidata za člana Predsjedništva BiH.

Erdoan najavio bojkot američkih proizvoda: Umjesto iPhonea kupovaćemo Samsung

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan najavio je danas mogućnost da njegova zemlja bojkotuje američke elektroničke proizvode, poslije spora s Vašingtonom koji je pojačao pad turske valute.

Erdoan, koji ne pokazuje da bi mogao odstupiti u sporu sa SAD, naznačio je da će Turska prestati da naručuje američke proizvode i da će kupovati proizvode drugih kompanija.

Zasad nije jasno da li Erdoan namjerava da zvanično sprovede bojkot američke robe, prenio je AP.– Za svaki proizvod koji naručujemo iz inostranstva u stranim valutama, mi ćemo proizvesti bolji i prodavaćemo ga u inostranstvu. Ako oni imaju iPhone, mi ćemo kupovati Samsung, a imamo i naš brend Venus Vestel – dodao je turski predsjednik koji je još jednom pozvao Turke da konvertuju svoje dolare u liru, kako bi ojačali nacionalnu valutu.

Ubrzo nakon Erdoanove izjave, Vestelove dionice na Istanbulskoj berzi porasle su za 7 procenata.

Film 12 Strong (12 Jakih) online sa prevodom – 2018

Film 12 Strong (12 Jakih) online sa prevodom - 2018
Film 12 Strong (12 Jakih) online sa prevodom - 2018

Film 12 Strong (na našem jeziku poznat i kao 12 Jaki: deklasificirana istinita priča konjskih vojnika ) je američka ratna drama u 2018. godini u režiji Nicolai Fuglsig, a napisali su Ted Tally i Peter Craig . Film se zasniva na Doug Stantonovojknjizi o knjigama Horse Horse-a , koji govori o paravojnim oficirima CIA- a i američkim specijalnim snagama , pored američkih borbenih kontrolera , upućenih u Avganistan odmah nakon napada 11. septembra . Filmska glumica je Chris Hemsworth ,Michael ShannonMichael PeñaNavid NegahbanTrevante RhodesGeoff StultsThad LuckinbillWilliam Fichtner, and Rob Riggle.

Glavna fotografija započela je u januaru 2017. godine u Novom Meksiku . Film je objavljen u Sjedinjenim Državama 19. januara 2018. godine od strane Warner Bros. Pictures , u IMAX pozorištima. Dobila je pomješane kritike od kritičara, koji su pohvalili cast i akciju, ali su kritikovali pogubljenje po broju i odsustvo unazad Rat u Avganistanu . [4]

TRILER

Mitch Nelson ( Hemsworth ), kapetan američke vojske sa operativnim detetom Alpha (ODA) 595 , preselio se u novi dom sa suprugom i ćerkom 11. septembra 2001. Nelson je ranije bio zadužen za osoblje pod LtCol Bowers-om ( Riggle, ali dobrovoljci koji su vodili ODA 595 u Avganistanu, CWO5 Spencer ( Shannon ) trebalo je da se penzioniše, ali dobrovoljci za dodatni raspored. Nakon napuštanja njihovih porodica, ODA 595 putuje u Uzbekistan 7. oktobra 2001. Nakon što je dobio informaciju od 5. komandanta grupe specijalnih snaga , Col Mullholland ( Fichtner ), ODA 595 je izabrana da se bori uz lidera Sjevernog saveza , Abdul Rashid Dostum.

 

Nakon tajnog putovanja na MH-47 Chinook , ODA 595 dolazi 30 milja južno od Mazar-i Šarifa, i ispunjava Dostum. Šest od 12 članova, koje predvodi Nelson, odlaze sa Dostumom u planine, dok ostali šest ostaju u utvrđenom kampu pod nazivom “Alamo”. Dostum pokušava da zauzme Mazar-i Šarif, kritički grad u severnom Avganistanu, od talibana. Posle nekoliko bitaka, Nelson optužuje Dostuma da glumi bezbrižno životima svojih ljudi; Dostum odgovara da Nelson i Amerika ne brinu za budućnost Avganistana i nisu voljni da žrtvuju za to. Dva su pomirili, dok je Dostum rekao Nelsonu o gubitku svoje porodice u građanskom ratu. Ostatak ODA 595, koju vodi Spencer, putuje u planine da podrži Sjeverni savez. Posle nekoliko taktičkih pobeda, Dostum ostvaruje značajan napredak prema Mazar-i Sharifu. Nelson otkriva Dotsumu da ODA 555 podržavaAtta Muhammad , drugi lider Sjeverne Alijanse, koji je politički rivala Dostuma. Uznemireni, Dotsum i njegovi ljudi napuste ODA 595.

Nakon odlaska Destiuma, Nelson planira ometati linije za napajanje Talibana kako bi omogućio Atti Muhamedu da uhvati Mazar-i Sharifa. Naišući na težak otpor, ODA 595 se bori da uništi talibanske oružje; Spencer je kritički povređen od samoubilačkog bombaša. Dostum se vraća, a kombinovane snage odbacuju talibanske snage i ubijaju svog lidera. Nakon spencera, Dostum i Atta Muhamed se mirno susreću u zarobljenom Mazar-i Šarifu. Spencer preživi, ​​a ODA 595 se vraća kući nakon 23 dana u Afganistanu.

2. decembra 2011. godine objavljeno je da je producent Jerry Bruckheimer izvadio scenario Teda Tallya i prepisao ga Peter Craig sa Nicolai Fuglsigom koji je prilažio direktu, koju je 2009. kupio Walt Disney Pictures za Bruckheimer, na osnovu Doug Stantonovog non knjiga knjige Konjički vojnici . [17] Dana 29. marta 2016. godine, Rok je objavio da je Bruckheimer zvanično angažovao Fuglsiga da napravi njegov režijski debi, koji će biti sufinansirani i producenti Molly Smith, Trent Luckinbill i Thad Luckinbill preko Black Label Media, zajedno s Bruckheimer's Jerry Bruckheimer Films. [18]

30. septembra 2016. godine u filmu su ušli Chris Hemsworth i Michael Shannon, a kasnije i 1. novembra, Michael Peña se pridružio i filmu. [6] [8] 3. novembra 2016. godine Trevante Rodos je ušao u film. [10] 14. novembra 2016. godine, Austin Stowell je ušao u film i igrao narednog vodnika Fred Fallsa, američkog vojnika u elitnom timu američkih specijalnih snaga. [13] Lionsgate bi se nosio sa distribucijom filma. [13] Dana 15. novembra 2016. godine Austin Hébert je odigrao ulogu za igru ​​SFC Pat Essex, intelektualca i inženjera tima, a istog dana je objavljeno da je Ben O'Toole takođe bio postavljen za neodređenu ulogu. [14] [14]17. novembra 2016. godine, Variety je izvestio da je Navid Negahban bio u glumu za igru ​​generala Abdula Rashida Dostuma u filmu. [9] Elsa Pataky je otkrivena da se pojavljuje u filmu u decembru 2016. godine, dok je 3. februara 2017. godine Deadline izvestio da se Rob Riggle pridružio filmu za igru ​​pukovnika armije potpukovnika Maxa Bowersa, koga je zapravo služio, dok je Riggle bio Marine kapetan. [11] [11

Snimanje 

Glavna fotografija počela je početkom januara 2017. godine u Novom Meksiku. [12] Rudnici blizu Orogrande, New Mexico, korišteni su. Kasnije je pucnjava izvršena u Socorru , gdje se završila 26. januara nakon osam dana snimanja. [19] [20] Film je takođe snimljen u Alamogordu , koristeći Nacionalni spomenik Bela peska kao lokaciju snimanja. [21] [22] Scene u koje su se nalazili vojni kampovi snimljeni su korišćenjem 20 struktura iznajmljenih od AKS Vojske, privatnog proizvođača vojnih skloništa. [23]

The maze runner 3 online sa prevodom

the maze runner 3 death cure
the maze runner 3 death cure

The maze Runner 3 : The Death Cure (takođe poznat kao Death Cure ) je američki dystopijski naučno-fantastični akcijski film u režiji Wes Ball i napisan od strane TS Nowlin , zasnovanog na romanu The Death Cure koji je napisaoJames Dashner . To je nastavak filmskog Maze Runnera za 2015. godinu : The Scorch Trials i treća i poslednja instalacija u seriji filmova Maze Runner .

Glumci su Dylan O'Brien , Kaya Scodelario , Thomas Brodie-Sangster ,Dexter Darden , Nathalie Emmanuel ,Giancarlo EspositoAidan GillenWalton GogginsKi Hong LeeJacob LoflandKatherine McNamaraBarry PepperWill PoulterRosa Salazar, and Patricia Clarkson.

Thomas, Newt i Frypan su poslednji od besplatnih “Gladers” imuna na virus Flare koji je opustio svetsku populaciju. Protiv naređenja Vinsa, koji sada vodi otpad Desnom ruku, trojica napuste svoj kamp kako bi spasili svog imunskog prijatelja Minhaa, koji mu organizacija WCKD muči u nadi da će razviti lek za virus. U naslovu za “Poslednji grad”, gdje se nalazi WCKD sjedište, grupu su napadnute od Cranksa, ljudi zaraženih Flareom. Međutim, spašavaju ih Jorge i Brenda, koji im se pridruže.

Grupa stiže do zida poslednjeg grada, koji štiti grad od Cranksa. Iza zida ljudi protestuju kako bi se pustili u grad. Kada WCKD otvori vatru kod demonstranata, grupu je zarobljen od strane kontingenta maskiranih ljudi i odveden u skrivanje. Jedan od maskiranih muškaraca otkriven je kao Gally, koji je preživio Minhoov napad na kraju Runner Maze . Gally ih vodi da vidi Lawrence, vođu pobunjenika za one izvan zidova, koji im odobrava ulazak u Poslednji grad kroz tajni ulaz. Gali vodi Tomas i Newt do grada i, uočavajući Teresu, Gali govori Tomasu da ih može dovesti u WCKD štab. Tri su je uhvatili i složila se da im pomogne.

Thomas, Newt i Gally pratili su Teresa u WCKD štabu i prema lokaciji imunih. Gali se brine o imunološkoj deci i ostaje da pronađe serum koji može da tretira Flare, dok Tomas, Newt i Teresa odlaze da pronađu Minho. Oni su uhvaćeni i progonjeni od strane osvetnika Jansona, koji vodi vojnike WCKD-a. Teresa ih dozvoljava da pobegnu da pronađu Minhea, pre nego što brinu za test krvi na Thomasovoj krvi, koju je dobila prilikom uklanjanja tragova iz Gladersa.

Gally dobija serum i dovodi imunsku decu do autobusa gde Brenda čeka. I dok se Gali vraća u sedište WCKD-a da bi pronašao Tomasa, Brenda je prisiljena da odlazi sa imunološkom djecom u autobusu dok se WCKD snage zatvore na njih. Thomas i Newt ponovo se udružuju sa Minhoom u medicinskom krilu. Janson juri pre nego što pobegne. Teresa otkrije da krv Thomasova može da izleči Flare. Ona otkriva svoje otkriće liderom WCKD-a Avi Paige, koji su se složili da moraju naći Tomasa. Brenda i imunološka djeca ugrožavaju vlasti WCKD-a, ali ih spašava Frypan. U međuvremenu, Lawrence mijenja svoje pobunjenike izvan grada prije nego što udari rupu u gradskom zidu, dozvoljavajući svojim saveznicima i zaraženim ljudima da oluju grad. Izvan sedišta, Gali pronalazi Tomasa, Minhua i Newta. Slanje Minho i Gallya unapred, Njut daje Tomasu ogrlicu s privjeskom od srebrnog cilindra prije nego što prođe. Teresa prenosi svoj glas širom grada, govoreći Tomasu da njegova krv može spasiti Njuta ako se samo vrati u WCKD. Njut, gotovo u potpunosti podvučen Flare-om, povukao je svest i napao Tomase, dok je molio Tomasa da ga ubije. Ostavljen bez druge opcije, Thomas ubija Newta.

Thomas se vraća na WCKD i suprotstavi se Avi, koji naglašava da su namjere WCKD-a dobre. Međutim, ubila ga je Janson, koji se pretvara u Crank. Janson udari Thomasa i vuče ga u laboratoriju gde je Teresa spremna da izvuče krv. Međutim, otkriva da su on i WCKD jedino zaista zainteresovani za lečenje onih kojima vole, što dovodi do toga da se Teresa uključi. Nakon borbe, Janson je ubijen, dozvoljavajući Tomasu i Teresi da pobjegne na krovu gdje čekira zrakoplov Jorge i Vince. Tomas to čini na brodu, ali Teresa je ubijena kada se sjedište raspada nakon što je udario zgradom koja se srušila zbog napada pobunjenika.

Grupa se ponovo okuplja sa ostatkom imuniteta i desne ruke, pobjeći u sigurno utočište koje je otkrio Ava, gdje preostalo stanovništvo može živjeti bezbjedno. Tamo, Tomas otkriva da je priveznik Newt dao u sebi. I dalje traumatizovan Njutom i Teresinom smrću, čita belešku, u kojoj mu Njut govori da se brine o sebi i svima, pre nego što zahvali Tomasu što je bio njegov prijatelj.

Kazazić: Dostojno ću predstaviti BiH na paraolimpijadi

Na predstojećim Paraolimpijskim zimskim igrama, koje se od 9. do 18. marta održavaju u Pjongčangu, Bosna i Hercegovina će imati jednu predstavnicu – alpsku skijašicu Ilmu Kazazić.

Devetnaestogodišnja Sarajka putuje u Južnu Koreju s ispunjenom paraolimpijskom normom, a nastupit će u disciplinama slalom i veleslalom, u kategoriji invaliditeta LV3.

– Pružit ću maksimum kao bih ostvarila što bolji rezultat i osvojila neko pristojno mjesto za BiH. Do sada na svim velikim takmičenjima, kao i na onim nižeg ranga, nisam osjećala pritisak i bez ikakvih problema sam se nosila s tim. Nadam se da će tako biti i na ovom velikom događaju i da ću dostojno predstavljati BiH – kazala je Kazazić.

Trener bh. paraolimpijke Leon Svetlin rekao je da je pooštrenje norme razlog što BiH u Pjongčangu neće imati više predstavnika.

VITEZ: Bosanac na pijacu stigao u ljetnom izdanju, kaže zimu ne osjeća od kako se…(VIDEO)

Bosanac Vitez
Bosanac Vitez

Iako je jutros u Vitezu izmjerena temperatura od minus 14 stupnjeva celzijevih 76- godišnjem Blaški Andriću nije smetalo da napravi svoj krug po gradu samo u potkošulji i kratkim hlačama kao da je ljeto.To je kaže njegov stil života jer on više ne poznaje minuse.On to radi godinama.Pogledajte jako zanimljvu priču.

Snijeg u Krajini zarobio 1.500 ovaca i 1.000 janjadi

snijeg u krajni zarobio ovce i janjad
snijeg u krajni zarobio ovce i janjad

Zbog snijega čija visina na pojedinim mjestima prelazi metar, nastave osim u Krupi na Uni, u centralnoj školi i područnim odjeljenjima Osnovne škole “Branko Ćopić” u Duboviku, Malom Duboviku, Hašanima, Buševiću i Petroviću neće biti danas i u srijedu u osnovnim školama u Donjim Agićima, u Rašću, Maloj Novskoj Ruiškoj, Radomirovcu, Sokolištu, Pruscima i Blatni kod Bosanskog Novog. 

U školi u Dobrljinu kod Bosanskog Novog časovi su skraćeni na 30 minuta isto kao i u novskoj Gimnaziji. Na nastavu u srednjoškolski centar “Đuro Radmanović” u Bosanskom Novom jučer nije došlo 90 srednjoškolaca iz udaljenih novskih naselja Ćele, Sokolište, Radomirovci, ali i iz Krupe na Uni.

Mladen Kljajić, načelnik Krupe na Uni, za “Avaz” kaže da je stanje prilično teško.

– Snijeg je nemoguće očistiti, toliko ga ima. Imali smo neku mašinu, ali nam nije mnogo pomogla – kaže Kljajić i dodaje da je snijeg u Duboviku zarobio stado od oko 1500 ovaca i hiljadu janjadi.

– Stado u vlasništvu Vukašina Kočića ranije je stiglo sa Manjače. Sad zbog snijega nikud ne mogu dalje. Ovce su vani na snijegu. Kočiću pomaže Republička Uprava Civilne zaštite RS. Dotjerali su nešto hrane. Sad čeka sijeno iz Ribnika, ukoliko budu mogli proći – kazao nam je Kljajić.

Predstavnici Civilne zaštite RS jučer su Srni potvrdili da su obezbijedili određene količine hrane za stoku koja je zbog snježnih padavina od 23. februara ostala zavijana u općinama Krupa na Uni i Bosanski Novi.

Dnevna potreba stada je 250 bala sijena i 800 kilograma kukuruza u zrnu. Ukoliko se blagovremeno ne intervenira, postoji mogućnost da dio stoke ugine.

BIHAĆ: Kada čišćenje snijega sa krova krene po zlu

bihać čišćenje snijega sa krova
bihać čišćenje snijega sa krova

Nakon Džume namaza u radnu akciju pomoći komšijama u Malom Lugu Bihać, skidajući snijeg da se ne poruši krov hale,džematlije njih oko 20. doživjele scenu koje su im natjerale smijeh do suza,a i vama ce.

Nasreću, tokom ove akcije niko nije povređen.

Snimak objavljen na “Fejsbuk” grupi A.T.O Photograpy rapidno je počeo da se širi društvenim mrežama.

Unsko-sanski kanton su u proteklih nekoliko dana zadesile velike snježne  padavine. Visina snježnog pokrivača u Bihaću je oko 82 centimetra.

Zbog velikih šteta uzrokovanih snjegom, niskih temperatura, ali i novih padvina moguće je proglašenje vanrednog stanja kako u gradovima Bihać i Cazin, tako i na području cijelog Kantona, prenose lokalni mediji.

Zimske radosti iz Bihaca.-

Smijeh do suza.Zimske radosti na krovu skidajuci snijeg 😀 😀 😀 Nakon Dzume namaza u radnu akciju pomoci komsijama u Malom Lugu Bihac,skidajuci snijeg da se ne porusi krov hale,dzematlije nas oko 20.dozivjele scenu koje su im natjerale smijeh do suza,a i vama ce.-Podjelite video zimskih dozivljaja iz Bihaca.-

Posted by A.T.O Photography on Petak, 23. Februar 2018.

TUŽNA PRIČA IZ TRAVNIKA: Dođe naš narod i ucjenjuje te..

Ovaj Put vam donosimo malo tužniji video i sliku Srednje Bosne, kako preživjeti od nečeg za koje ne znaš da li ćeš prodati.

Elvir Muharemović živi od pletenja korpi, kako kaže ovim poslom se bavi već skoro 8 godina. Od ovog posla prehranjuje svoju porodicu, Elvir je oženjen i ima jedno dijete, a stanuje u zajednici sa svojim puncem.Prodaja mu slabo ide, zna bit po pet dana da ništa ne proda, ipak on je ustrajan da prehrani svoju porodicu.

Pored toga što su njegovi proizvodi jako jeftini, kaže da ne može prodati, najgore mu je kad dođe naš čovjek pa ga još ucjenuje.

Pokušavao je da se zaposli, ali bez uspjeha kako kaže najgore mu je kad ljudi kažu da neće omladina raditi. Znam još najmanje sto mladih ljudi koji znaju raditi ovo kao ja al kako da radi kad nema kome prodati. Ja hoću raditi sve, odem štemam ljudima po cijeli dan za 20 KM. Volim otići ljudima koji prave zgradu štemati za 20 KM nego ovdje stojati jer znam da ih ne mogu zaraditi danas.

 

Svoje proizvode prenosi na biciklu, ističe da mu je ovo samo da može preživit, od ovoga se ne može zaraditi. Ovaj posao naučio je od svoga oca koji je njega i još četvero djece odhranio prodavajući pletene proizvode. Izlaza ne vidi al će se nastaviti boriti da prehrani svoju porodicu, piše “CIK“.

Ako želite na neki način pomoći Elviru u kupovini njegovih proizvoda dostupan je na broj telefona  061 558 115.

Izvor Cik.ba

Prijedlog iz CIK-a: Plan koji vodi podjeli BiH, Bošnjaka nema u Hercegovini i zapadnoj Bosni, Hrvata nema u Tuzli i Sarajevu..

Ključna politička tema o kojoj se danas raspravlja je radni materijal o određivanju broja delegata koji se trebaju birati iz konstitutivnih naroda i reda Ostalih u Dom naroda FBiH, a koji je skrojen u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Postojeći prijedlog najviše odgovara HDZ-u, a osude postojećeg prijedloga, koji je doduše još uvijek radni materijal, stigle su od većine drugih parlamentarnih stranaka. Neko je predložio da se naprimjer iz Tuzlanskog kantona u Dom naroda FBiH bira ukupno devet delegata, od čega pet Bošnjaka, dva iz reda srpskog naroda i dva iz reda Ostalih. Pored toga predlaže se da se iz HNK bira sedam delegata, od čega pet Hrvata i dva pripadnika srpske nacionalnosti, dok je prijedlog da se iz BPK ne bira nijedan delegat.

I uistinu, kada bi se usvojila odluka kojom se očito “maše” u CIK-u, to bi značilo etnički podijeljenu državu, dirtektno kršenje Ustava i segregaciju. U obrazloženju novonastale situacije predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da se zakonski prilikom provođenja izbora ove godine moraju uvažavati rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine.

A popis stanovništva kaže da je postojeći prijedlog u vidu radnog materijala, koji u CIK-u, prema riječima Hadžiabdić, ipak neće razmatrati, više nego diskriminirajući.

Popis stanovništva kazuje da u Unsko-sanskom kantonu živi 246 hiljada Bošnjaka, neštvo više od pet hiljada Hrvata, 8.452 pripadnika srpske nacionalnosti i 416 iz reda Ostalih. A prema prijedlogu iz CIK-a u Dom naroda bi se birala tri Bošnjaka, tri Srbina i jedan iz reda Ostalih, dakle bez predstavnika Hrvata.

Posebno je zanimljivi prijedlog za izbor delegata iz Tuzlanskog kantona, gdje prema popisu iz 2013. živi 392 hiljade Bošnjaka, više od 23 hiljade Hrvata, sedam hiljada Srba i 992 iz reda Ostalih.

Kada je riječ o popunjavanju Doma naroda, prijedlog je da se bira pet Bošnjaka, dva iz reda srpskog naroda i dva iz reda Ostalih, dakle bez Hrvata, iako ih u TK živi više od 23 hiljade.

Zatim u SBK prema popisu iz 2013. živi 146 hiljada Bošnjaka i 97 hiljada Hrvata, a prijedlog je da se u Dom naroda bira jedan Bošnjak i 4 Hrvata.

U HNK prema popisu živi 92 hiljade Bošnjaka, 118 hiljada Hrvata i nešto više od 6 hiljada pripadnika srpske nacionalnosti. Shodno tome u radnom materijalu u CIK-u je predloženo da se u Dom naroda bira pet Hrvata i dva pripadnika iz reda srpskog naroda. U Zapadnohercegovačkom kantonu biraju se samo Hrvati.

Popis stanovništva kaže da je u Kantonu Sarajevo nastanjeno 346 hiljada Bošnjaka, nešto više od 17 hiljada Hrvata, 13.300 pripadnika srpske nacionalnosti, i 2.631 iz reda Ostalih. A prijedlog je da se u Dom naroda FBiH biraju četiri Bošnjaka, pet pripadnika srpske nacionalnosti i tri iz reda Ostalih.

U Kantonu 10 se prema prijedlogu biraju dva Hrvata i četiri pripadnika iz reda srpskog naroda, a popis kaže da u tom kantonu živi 8 hiljada Bošnjaka, 64 hiljade Hrvata i 10 hiljada pripadnika srpske nacionalnosti.

Mnogo nelogičnosti i diskriminacije u postojećem prijedlogu zabrinjava, bez obzira na poruke iz CIK-a da se takav prijedlog za sada neće razmatrati, ali je očito da postoje jake snage koje žele ovu zemlju etnički dijeliti.

Kandidati za presjedništvo iz sva tri naroda, sa najvećim izgledom za pobjedu!

Podsjećamo, kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda već je najavio predsjednik DF-a Željko Komšić. Na izborima bi se lično mogao ponovo kandidovati i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji insistira na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH prije raspisivanja izbore.

– Željko Komšić je legitiman kandidat ljevice za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, i SDP neće imati kandidata za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ali ću se zalagati da SDP ima svog kandidata iz reda bošnjačkog naroda za člana Predsjedništva – rekao je Nikšić nakon sjednice Predsjedništva SDP-a danas.

U javnosti se spekuliše da će ljevica za Bošnjačkog člana presjedništva najvjerovatnije ponuditi Denisa Bećirovića te se čeka samo njegov pristanak, piše “CIK“.

Ako se kandiduje najveće izglede za člana presjedništva iz reda srpskog naroda, po sada dostupnim anketama i reakcijama građana u javnosti, ima ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa gospodin Mirko Šarović.

Važno je napomenuti da sva tri kandidata imaju podršku od sva tri naroda, te je izvjesno da bi upravo oni mogli biti novi članovi presjedništva BiH.

Izvor “CIK“.

NASER ORIĆ ZA N1: „Nemam veze sa Askerima ni likovima sa bradama“

Posljednih dana ime Nasera Orića se dovodi u vezu sa Udruženjem Askeri i aktivnostima, a mediji u BiH i regionu su navodili da se iza svega skriva, kako su nazivali, “teroristički kamp za obuku djece”

“Sa ovim kampom, ovom reklamom što su Srbi izmislili vezano za Asker klub, koji smo mi predali u Ministarstvo pravde, uredno se registruje, a još nije registrovan, nemamo pečate, ID broj, još nije pravno zaživio – ne možemo djelovati.

 

Tako da je to zloupotreba srbijanskih obavještajnih službi, koje su izbacile to – jer ne znaju šta da odgovore javnom mnijenju s onim fantomkama, naoružanjem, opremom. Tako da ovaj klub, Askeri, pozivam organe bezbjednosti da istraže i procesuiraju ovo ime i ovaj klub sa nekim od klubova”, kazao je Naser Orić u uvodu.

“Ako već postoji klub Askeri, koji je zaveden u Ministarstvu pravde, da bi nam dali taj naziv, obično vrate na doradu. S obzirom da klub nije zaživio – nismo imali članove, to je bruka i sramota.

 

Tražimo od organa bezbjednosti da oni koji su objavili imena i slike nedužne djece – koje su zloupotrebili i promovisali ih u teroriste, to je sramota ove države i institucija”, izjavio je Naser Orić za N1.

“To je dovoljan pokazatelj u kakvom vremenu živimo. To je sramota nas koji živimo u ovoj državi, kako da dozvolimo tamo da jedan dekan kriminalistike u Banjaluci komentariše i kaže ‘zabrinjavajuće je da se Naser Orić nalazi u Upravnom odboru takvog kluba’.

 

Vjerovatno mu je Vitomir Žepinić dao diplomu, ko i drugima. Nije radio na pravnim činjenicama. Naser Orić nema zabranu da se šeta bilo kojom državom. Bio sam na crnoj listi, skinut sam i imam pravo da šetam”, naveo je.

 

“To ti je isto kao nedavno što se digla čitava hampa, onaj buzdovan iz Srbije je neki dan digao sve organe bezbjednosti da vidi je li Naser dolazio u Srbiju. Onaj buzdovan je dolazio sa onim Šešeljem i pucao na Sarajevo, sada dolazi uz najveće vojne počasti i salutiraju mu. A on pita je li Naser Orić dolazio tamo.

 

Ili kaže ‘Naser Orić vadi oči’. Naser Orić je kroz ovaj proces dokazao ko je i šta je i kako je. Naseru Oriću niko ne može zabraniti da voli vojsku, uniformu, ne može niko zabraniti – samo mi Bog može dati smrt.

 

Ne može mi niko zabraniti da volim da budem vojnik. Sve što je vojničko – volim”, kazao je u razgovoru za N1 bivši komandant Armije RBiH u Srebrenici.

“Ja ne bježim. Jedan proces završavaju, drugi otvaraju. Nedavno me pitaju za ovog ministra Mektića, da li je on bio kod mene na vikendici. Da bi neko bio na mojoj vikendici mora sa mnom da bude drug. Ja imam vikendicu kod Olova, gdje čuvam krave, konje, imam cuke, tu provodim dosta vremena.

 

Dobili su dojavu da je ministar bio kod mene i još nekih srpskih imena. Čovjeka vidim na televiziji. To je kampanja između Dodika i njega. Onda dođe sad, gledam ga, kaže ‘mora da se istraži’. To je pandan, znači Askeri, oni nisu imali nikakav odgovor, nikakvo rješenje za Srbsku čast, da kažu šta je.

 

Ove naše službe, tu su ubačeni ljudi kao što je ovaj Sredoje Nović. On se našao da komentariše poslije 20 godina. Što nije komentarisao za vrijeme rata gdje je bio, šta mu kćerka radi u vrijeme hapšenja Jovice Stanišića i Franka Simatovića, gdje mu je kćerka radila – odakle ona da bude šef kabineta”, kazao je Orić za N1.

“Naser Orić od 1992. do danas dokazuje svaku sekundu gdje je bio. Neka oni dokažu gdje su bili za vrijeme rata. Ja se ne stidim svog ratnog puta, života, i prije rata u Beogradu.

 

Ne može mi niko zabraniti da živim, radim, da se družim sa Srbima, Hrvatima, da idem u Srbiju i Hrvatsku i tako dalje”.

Drugim riječima – došlo je do zablude, s obzirom da se Udruženje Klub borilačkih vještina Asker – akademija registrovala 2014., gdje se Orić spominje predsjednik Upravnog odbora? Odnosno, to je sada iskorišteno – neprovjereno, sa drugim Udruženjem Asker – s kojim Orić nema veze?

“Vi kažete da je došlo do zablude, a to je ciljano bilo jer se našlo moje ime i prezime na papiru. To su napravili priču da bi skrenuli pažnju od Srbske časti i aktivnosti koje provode srpske službe u Republici Srpskoj.

 

Ne odustaju od plana kojeg su imali 1992. godine. Sredoje Nović se aktivirao za jednu banalnu stvar, kako ga nije stid i sramota one djece koja su stavljena na ekrane?”, pitao se Orić.

“Sutra kada porastu – neko može da i zloupotrijebi”, izjavio je.

“Ja i ta udruga, nemamo veze s tim – ni sa teroristima, ni sa likovima sa bradama. Organi bezbjednosti neka urade svoj posao, ako ne znaju, neka daju drugim ljudima. Veze nemam s tim.”

 

Orić kaže da je u pitanju medijska hajka. Zašto se dječiji kamp pretvorio u “teroristički kamp”? Da li je to zbog “ljudi s bradama”?

 

“To je najveća glupost. Imam i ja bradu. Sijedu, ne farbam je. Vidite ovu dječiju igraonu – vidite da su slične sprave koje imate na onom klipu. To je zloupotrijebljen adrenalin park, zloupotrijebljena su djeca.

 

Ja živim nedaleko odavde, ima i video nadzor. Srbi sad mogu da kažu da je Naser tu glavni za obuku djece. To su smiješne priče. Ovo je bruka i sramota naših struktura koje dozvole da ih neko mešetari i radi to što radi”, objasnio je.

 

“Pokušavaju da nađu Nasera Orića, da je ubijao Srbe, da vadi oči i da je koljač. Hoće da skinu odgovornost Srbije s onoga što su bili saučesnici, a to je genocid.

 

Uz pomoć imena Nasera Orića da amortizuju taj genocid u Srebrenici, da pokažu da je Naser Orić od 1992. do 1995. ubijao Srbe, a onda se Srbi razljutili i napravili genocid.

 

Kada jedan akademik kaže ovo što sam ja sada rekao, ja sam ga slušao, kaže – ‘pravo je pravo, ali na Balkanu ima ono nešto što ne možemo da iskorijenimo. Znate Srbi su se razljutili i kažu da je

Naser i jedinice ubijao’, to je bruka i sramota da jedan akademik to kaže.

 

“To je cilj. Produžetak tog plana koji žele, da se skrene pažnja sa aktivnosti uzimajući u obzir situaciju, gdje oni jadnici iz Srbije ne znaju gdje će, hoće li sa istokom ili zapadom.

 

Onda dođe Dan D, doći će u situaciju da ubace nekog trećeg, da je on kriv, kao 1993 – mi hoćemo da pravimo fildžan državu. Od pamtivjeka se zna kakva je BiH. Nema tog ko će vladati Bosnom.

 

Ovo je ‘ničija zemlja’ i to znači mora da zna i Srbin i Bošnjak i Hrvat i ostali. Svi oni koji pokušavaju – vratit će im se bumerang”, izjavio je Naser Orić za N1 odgovarajući na optužbe.

 

“Srbija je pokušala da napravi Veliku Srbiju, da genocidom očisti Bošnjake – sve im se vraća sad. I sve što rade to je njima bumerang”, izjavio je.

 

A da li sporni snimak liči na teroristički kamp?

 

“Bruka i sramota. Sredoje Nović, koji je napravio okvir SIPA-e, šta reći kad čovjek prokomentariše onu smijuriju i pravi od dječijeg izleta teroristički kamp.

 

Ja bih podnio ostavku da sam na njegovom mjestu, otišao na planinu, kupio 50 ovaca i dva čobana, jer upitno je ako može nešto ovako da kaže, da li može čuvati 50 ovaca”, kazao je Naser Orić na koncu obraćanja za N1.

 

Godišnjica ZOI 84 u Sarajevu: Imali samo jednu želju – samo da hoće više pasti snijeg.  

Jednog davnog februara, tamo prije 34 zime, gledali smo u nebo iz dana u dan i imali samo jednu želju – samo da hoće više pasti snijeg.

Nisu to bile samo želje dječaka da ustane ujutro, kroz prozor vidi šeher u bijelom, ode brže-bolje u šupu i uzme sanke, nekome su to bile i rodle, spusti se niz prvi sokak kojim odzvanja iskrena dječija graja… nego su sve Sarajlije molile Boga da olimpijska bajka ne dođe u pitanje.

I onda je 8. februara prijestonica Bosne i Hercegovine osvanula kao iz najljepšeg dječijeg sna i olimpijska bajka mogla je početi. Tih 12 magičnih dana predstavlja vrijeme najvećeg ponosa svakog Sarajlije.

Naravno, Zimske olimpijske igre 1984. bile su državni projekt tadašnje Jugoslavije, ali smo onu finu, toplu, ljudsku, dobrodušnu oplatu svjetskom događaju, koja se ne može stvoriti nikakvim novcem nego je, jednostavno, imaš ili nemaš, dali mi.

Od volontera i konobara, izuzimajući onog nesretnika koji je pokušao pokrasti holivudsku zvijezdu Kirka Daglasa (Douglas), pa do taksista i prodavača, svi su bili kao jedan dobri duh iz boce, koji će ispuniti svaku želju gostima iz cijelog svijeta da se osjećaju kao kod kuće, pa možda i bolje.

Bili smo sretni zbog njihove oduševljenosti Sarajevom, a imali smo i razloga za slavljenje sportskog uspjeha.

Nije bio ni Sarajlija niti Bosanac i Hercegovac, ali se njegovo srebro slavilo kao zlato. Jure Franko, tada 22-godišnji skijaš iz daleke slovenske Gorice, u olimpijsku prijestonicu došao je skoro neprimjetno, a napustio ju je kao najveći junak Igara, simbol olimpijskog Sarajeva.

 

U posljednjim satima 19. februara, pod svodom dvorane Zetre, tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), španski markiz i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine Huan Antonio Samaran (Juan Antonio Samaranch) sigurno iskreno, poručio je Urbi et orbi: “Hvala, drago Sarajevo.”

A danas? Sarajevo liči na sve osim na olimpijski grad. I ne smije nam opravdanje za takav nemar i nepostojanje kulture sjećanja biti agresija na Bosnu i Hercegovinu. Zašto smo i maćeha i očuh većini objekata na koje smo nekada bili ponosni, na čemu su nam pomalo zavidjele i istočne i zapadne komšije? Nije kasno da se promijenimo, ali jesmo li sposobni za to?

Ž6 = Neponovljiva Vit

Kraljica ZOI-ja bila je klizačica Katarina Vit (Witt), članica reprezentacije tadašnje Istočne Njemačke. Osvajanje zlata u Sarajevu bila je najava nevjerovatne karijere, u kojoj je bila dvostruka olimpijska pobjednica, četiri puta svjetska prvakinja, šest godina vladala je evropskim kontinentom…

Umjetničko klizanje ni prije, a ni poslije Igara nije bilo u sportskom genu Bosanaca i Hercegovaca, ali su hiljade muškaraca zbog ljepotice iz Berlina hrlile u Zetru.

Vratio se iz Njemačke jer nema za jaknu? 30 godina sam ovdje, medicinari se ne vraćaju

Poslodavac mu je rekao da će imati 2000€ plaću, ali bruto. I to na kraju dođe na 1400€ netto.

‘Povratak razočaranih: U Njemačkoj mu snizili status i dali 600 eura manju plaću’. Čitam ovaj članak kojeg su objavili skoro svi hrvatski portali. Pa opet čitam. Pa još jednom. I ne razumijem ga. Ne razumijem gospodina koji se vratio, ne razumijem gospođu iz HKMS-a i ne razumijem novinare za koje je taj članak toliko zanimljiv.

 
‘Skresali’ mu plaću jer ne razumije njemački

Vidim da je gospodin ‘medicinski brat’ ostao samo par dana, ali je primijetio da je varka, da su mu skresali plaću za 600€. I naravno da su mu skresali jer kaže da jako dobro priča njemački, ali izgleda da ga ne razumije. Poslodavac mu je rekao da će imati 2000€ plaću, ali bruto. I to na kraju dođe na 1400€ netto. Jer 2000€ netto plaću ne dobije niti priznata medicinska sestra, samica, sa noćnim radom, dodacima i drugim pogodnostima. Ali izgleda da je gospodin toga bio vrijedan. I naravno, nije prihvatio takvu plaću, jer njemu je važno da može platiti kredit za auto. I, naravno, kupiti si jako dobru zimsku jaknu, a pored ove plaće to neće biti u mogućnosti.

Što mu se ne prizna škola, nego samo ima status kao pomoćnik, nije krivica Njemačke nego Lijepe naše. Čak nije krivica niti Komore, nego naših dragih političara, koji su bez prigovora taj europski zakon prihvatili. A kao drugo, gdje je problem? Da želi u Njemačkoj raditi, i da počne kao pomoćnik, i napravi kroz koji mjesec to priznanje, smatram da ne bi imao problema, pošto dobro govori jezik (jedino ga ne razumije).

Želite zaraditi godišnju plaću od 740.000 kuna? EVO 5 prijedloga!

tanzanija
tanzanija

Nezavidan broj nezaposlenih i niske plaće zasigurno mnoge potiču da razmišljaju kako zaraditi novac i izvan granica svoje zemlje. Nije naodmet podebljati budžet, a primamljiva je i ideja na plaće veće od 100.000 eura godišnje (oko 740.000 kuna).

1. Lovac na rakove

Lov na rakove u Beringovom moru predstavlja jedan od najopasnijih, ali i najisplativijih poslova. Tko je spreman riskirati život tijekom jedne sezone može zaraditi podosta novca. Ovaj posao podrazumijeva 24 sata rada, 15 metara visoke hladne valove, vjetar brzine 129 kilometara na sat, hladno vrijeme, snježne mećave, sante leda, piše “CIK“.

U jednoj sezoni u prva 24 sata poginulo je šest ribara. U sedam dana strada najmanje jedan ribar. Na 10.000 ljudi poginulo je 300 ribara. Međutim, tijekom prethodne sezone flota je u Beringovom moru ulovila oko 200 milijuna dolara vrijednih rakova. Milijuni se zarađuju borbom sa stotinama tisuća čudovišta: kraljevski rakovi koji dostižu veličinu i do 2 metra. Određeni dijelovi ove vrste raka širom planete se smatraju delikatesom.

2. Otok Svalbard – lov i ribolov

Lov i ribolov na otoku Svalbard, poznato je po okrutnoj hladnoći, ali i raj za one koji su očajni i bez posla. Glavno zanimanje ondje je lov, ribolov i turizam, a radnici ondje u prosjeku godišnje zarade oko 60.000 eura (oko 440.00 kuna). Olakšavajuća okolnost za rad na ovom otoku je to što nije potrebna viza za odlazak, kao ni radna dozvola.

3. Poslovi u Njemačkoj

Ako vam posao lovca na dalekom Arktiku ili ribolov po Beringovom moru izgleda preteško, možda spas leži u Njemačkoj. U sljedećih 30 godina u toj će zemlji nedostajati između 300.000 i 500.000 radnika godišnje. Njemačkoj su hitno potrebni stručnjaci, prvenstveno informatičari i inženjeri, ali i njegovatelji i liječnici.

4. Poslovi u Azerbejdžanu, Iraku i Afganistanu

U Azerbejdžanu u posljednje vrijeme vlada velika potražnja za soboslikarima i zidarima. Mnogo ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije već je otišlo u Irak i Afganistan, radeći uglavnom poslove u kuhinji, skladištu i na prijevozu robe. Ugovori se potpisuju na godinu dana, a plaća je 3.000 dolara mjesečno (oko 17.000 kuna).

5. Poslovi u Tanzaniji

Iako je ova zemlja siromašna, u posljednje vrijeme vodeće svjetske kompanije odlučile su baš u ovoj zemlji otvoriti svoje predstavništvo za Afriku, a najtraženiji radnici su Europljani. Za rad u Grand kasinu u Tanzaniji možete biti plaćeni između 2.000 i 3.000 dolara. Pravo bogatstvo.

ISPOVIJEST: “Radim u Njemačkoj, plaćam stan a evo koliko sam zaradio”

Njemačka je za mlade obećana zemlja-zemlja rada reda i dobrih plaća Mnogi su spremni zanemariti svoje kvalifikacije i radno iskustvo stečeno u Hrvatskoj kako bi počeli iznova i priskrbili si bolju budućnost.

Prema procjenama temeljenim na podacima Njemačkog državnog zavoda za statistiku iz Hrvatske se u Njemačku prošle godine odselilo više od 50 tisuća osoba. Među njima je i sportski novinar Korčulanin Marko Nobilo, Ppiše “CIK“.

“Idem od nule. Dolazim u Njemačku kao stranac i ne mogu tražiti privilegije koje ne zaslužujem”, rekao je za Deutsche Welle u lipnju ovaj mladi Korčulanin, a sredinom listopada spakirao je kofere i sletio u Berlin, gdje se je, čini se, dobro snašao.

Dočekali su ga obiteljski poznanici, a potom je sve išlo kao ‘po špagici’, onako po njemački. Počeo je raditi nakon tri tjedna, iako je, dodaje, mogao i prije.

Plaća za pola radnog vremena 700 eura mjesecno, plus 450 eura za dodatni rad

Sada na pola radnog vremena radi u jednom hotelu nedaleko središta Berlina.

“To je hotel s četiri zvjezdice, ima 200 soba. Moj posao je da punim mini-barove po sobama. Radim taj posao četiri sata dnevno pet dana u tjednu za nešto manje od 700 eura. Nekoliko puta mjesečno, za dodatnih 450 eura, perem posuđe u istom hotelu u večernjoj smjeni. Plaća dolazi krajem tekućeg mjeseca što je šokantno za mene”, uspoređuje Marko situaciju s Hrvatskom u kojoj radnicima i po nekoliko mjeseci kasni plaća, a često ni ne uspiju naplatiti svoja potraživanja od poslodavaca. Pogotovo kada je riječ o sve nesigurnijem i potplaćenom novinarskom poslu.

U hotelu u kojem radi šarolika je ekipa, uz nekoliko Nijemaca, svi su ostali stranci; Poljaci, Španjolci, Belgijanci, Rusi.

Da isti posao radi u Hrvatskoj, radni dan mu se ne bi puno razlikovao. “Osim što je sve nekako normalnije i puno organiziranije, počevši od javnog prijevoza. Aplikacija na mobitelu mi izračuna kad moram krenuti iz kuće da bih došao u željeno vrijeme do posla, a mogućnosti je nekoliko za taj jedan smjer. Javni prijevoz je točan i uredan. A dan kao dan, posao i kuća”, priča Marko.

Za sjedenje u travi plaća 2.000 eura mjesečno!

autokosilice
autokosilice

Španjolska podružnica jedne tvrtke koja proizvodi autokosilice objavila je oglas u kojem traži nadzornika automatskih kosilica trave za mjesečnu plaću od 2.000 eura.

On će u jednom parku u Madridu trebati gledati kako rade automatske kosilice te bilježiti svoja opažanja.

U oglasu piše kako traže mlade ljude u dobi između 25 i 35 godina, sposobne gledati travu kako raste dok kosilica radi svoj posao. Kandidat mora biti informatički pismen, mora se znati koristiti internetom i socijalnim mrežama kako bi svoja iskustva mogao dijeliti na Twitteru i Facebooku, piše “CIK“.

Tvrtka je na svojoj Facebook stranici fanove zamolila da predlože koji madridski park bi trebao biti izabran za promociju njihova posljednjeg proizvoda. Predloženi su Madridski botanički vrt i park Juan Carlos I.

Za ovaj posao se javilo gotovo 1.000 osoba.

VRATILI SE IZ NJEMAČKE: Vani ne čeka bolji život nego izrabljivanje!

Supružnici Ivan i Ana Jurić proveli su šest mjeseci u Frankfurtu, te se prije nekoliko dana vratili u Zadar. O tome što su očekivali kad su otišli u Njemačku, a što ih je snašlo, otvoreno su iznijeli u razgovoru za portal Kalelarga.

Upali u dugove

“Oboje smo bili bez posla, Ana duže vrijeme, a ja sam radio u jednoj zadarskoj firmi u kojoj mjesecima nisam dobio plaću. U početku smo se oslanjali na pomoć rodtelja, tonuli u minus i na kraju se našli u bezizlaznoj situaciji. Kako u Njemačkoj imamo rodbinu, otišli smo kod njih, a oni su nam obećali pomoći naći posao.” – počinje Ivan svoju priču.

“Došli smo tamo, oni su imali mali stan u kojem nije bilo mjesta za sve. Stiskali smo se i spavali u dnevnom boravku. Ana se zaposlila kao njegovateljica jedne starije žene, a gazde su joj ponudili smještaj, stan i hranu, te plaću 1.500 eura. Pristali smo na to jer smo smatrali da je to privremeno. Ja sam se zaposlio u građevini. Kako nisam bio stručnjak za to, nisam bio baš najbolje plaćen.” – kaže Ivan.

Odlazak u Njemačku

Ana ističe kako joj je posao u početku bio u redu, međutim, gazde su imali sve više zahtjeva od nje.
“Na kraju sam bila njegovateljica, čistačica, kuharica, kućna pomoćnica, odlazila u nabavku spize i po cijele dane se ubijala od posla. Davali su mi plaću za jedan posao, a u biti sam radila četiri posla. Dizala sam se ujutro u šest, a lijegala u ponoć. Vrlo često sam i noću znala skakati. Muža praktički nisam ni viđala jer sam po cijele dane njima bila na raspolaganju. Osjećala sam se izrabljeno, ali sam trpjela. Čuvala sam svaki euro jer smo morali vraćati dugove, kredit, a kartice smo u Hrvatskoj ispeglali do krajnjeg limita i dolazile su na naplatu.” – kaže Ana Jurić.
Ivan Jurić ističe kako je od jutra do mraka radio teške fizičke poslove u građevinarstvu, za plaću od 1.900 eura.

Cjelodnevni rad

“Bilo je teško, ali računao sam da moram izdržati. Bio sam i na teret rođacima kod kojih sam spavao, ali nije mi se isplatilo uzimati stan kad je Ana bila na raspolaganju cijeli dan gazdama i tamo je spavala. Mjeseci su prolazili sporo, svaki dan je bio isti, bilo nam je teško, ponekad neizdrživo, ali cilj nam je bio ostati što duže, uštedjeti novac i onda se vratiti u Hrvatsku.” – prisjeća se Ivan.

Nakon šest mjeseci skupili su dovoljno da imaju za pokriti dugove i uz pažljivo raspolaganje novcem, živjeti neko vrijeme i bez posla.

“Sad smo tu, nadamo se naći neki posao i nastaviti živjeti. Nije nam žao što smo išli tamo, izvukli smo se iz dugova, ali bilo je mukotrpno. Nitko normalan to ne može nazvati boljim životom. Slično je mnogim našim ljudima koji su tamo. Ako ne znaš dobro njemački, onda ti je sužen izbor poslova. Uglavnom, sve se svodi na rad i spavanje. Ne bih mogao tako živjeti duže vrijeme, a kamo li cijeli život.”

Mukotrpno zarađen novac

Ana dodaje kako se samo nasmiju kada čuju kakve priče se u Hrvatskoj pričaju o poslovima u inozemstvu.
“Evo zato smo htjeli ispričati svoje iskustvo, pa da ljudi znaju gdje idu i što ih čeka. Ako moraju i nemaju drugog izbora, neka odu, zaraditi se može svakako više nego kod nas, i posla uvijek ima, ali neka znaju što ih čeka.” – zaključuju na kraju supružnici Ivan i Ana Jurić.

 

--
Inline
Inline